Najpoznatija i u historijskom i arhitektonskom smislu najdragocjenija novopazarska džamija je svakako Altun-alem džamija.
Tačna godina izgradnje ove džamije je nepoznata. U osmanskom defteru (popisu) iz 1516. godine ne postoji nikakav pisani trag o ovoj džamiji.
Ali zato u popisu iz 1528. godine pominje se „Mujezin hodžina mahala“, što jasno upućuje na vakifa ove džamije Muslihudina Abdulganija, poznatog i pod imenom Mevlana mujezin hodža al-Medini.
Ovo nam jasno ukazuje da je najpoznatija novopazarska džamija izgrađena negdje u periodu između 1516. i 1528. godine.
“Mujezin hodžina mahala” је 1528. godine imala 35 domaćinstava, 1540. godine 20 i 1604. godine 30 domaćinstava, kako to navode izvori iz navedenih godina.
Najprije je naziv „Mujezin hodžina mahala“ zamjenjen je imenom Jeleč mahala, a krajem XVII vijeka nazivom Altun-alem džemat, a potom Altun-alem mahala.
Današnja Prvomajska ulica se ranije zvala Stambolski drum, a cijelo naselјe je bilo poznato kao Jeleč mahala, po Jeleču, srednjovjekovnom utvrđenju koji se nalazi na Rogozni, u čijem pravcu je vodila današnja Prvomajska ulica.
Osmanski putopisac Evlija Čelebija, koji je kroz ove krajeve proputovao šezdesetih godina XVII vijeka, zapisao je: »Džamija koja se zove Altun (alem) džamija stara je bogomolјa, nalazi se u Jeleč mahali na Carigradskom drumu«.
Kao što rekoh, nazivi„Mujezin hodžina mahala“ i Jeleč mahala su se izgubili krajem XVII vijeka i umjesto njih pominju se džemati Altun-alem i Ahmed vojvoda, nazvani po istoimenim džamijama.
U Vakufnami iz 1550. godine su nabrojani svi njegovi projekti na teritoriji Novog Pazara: Altun-alem džamija, mekteb na tlu džamijskog kompleksa, tri kuće za boravak imama, han, šest dućana pored hamama, šest kožarskih dućana u Tabačkoj čaršiji na obali Raške, sedam mlinova pored mosta (jedan od njih je bio sa pet vitlova).
Sasvim je sigurno da je graditelј Altun-alem džamije bio veoma bogat čovjek, čim je izgradio toliko objekata, ne samo sakralnih. On je bio i vrlo obrazovan i učen čovjek. To potvrđuje njegovo zvanje – Mevlana (Mevlana Muslihudin Efendija), to je počasno zvanje koje su mogli nositi samo istaknuti islamski učenjaci i filozofi.
Njegov nadimak al-Medini govori da je bio i vlasnik ili zakupac zlatonosnih rudarskih okana.
Osim Altun-alem džamije u Novom Pazaru, on je vakif još: Dućandžik džamije u Skoplju, Mesdžida u selu Mažići kod Kosovske Mitrovice i Bajrakli džamije u Larisi (Jenišehiru) u Grčkoj.
Izgradio je još puno drugih građevina o kojima ovom prilikom neću govoriti.
Moguće je da je vakif još neke džamije u nekim drugim gradovima, ali za sada to nam nije poznato.
Ovom prilikom želim da odgovorim na sljedeće pitanje.
Kako je svoju džamiju nazvao njen vakif i kako se ona izvorno zvala u prvim decenijama nakon njene izgradnje?
Na osnovu mojih proučavanja sam otkrio da se ne samo Altun-alem džamija već i ostale tri džamije koje je ono izgradio nazivaju istim imenom.
Sve četiri džamije, pa i Altun-alem džamija su se nakon izgradnje nazivale istim imenom Mujezin hodžina džamija. Zato je i mahala u Novom Pazaru u popisu iz 1528. godine dobila naziv „Mujezin hodžina mahala“.
Naziv Altun-alem džamija je tek kasnije nastao i to je naziv koji joj je dao, ne njen vakif, već narod. To je isto slučaj i sa Dućandžik džamijom u Skoplju, i sa Bajrakli džamijom u Larisi i sa mesdžidom u Mažićima kod Kosovske Mitrovice.
Dakle, ponavljam, izvorni ili originalni naziv Altun-alem džamije je MUJEZIN HODŽINA DŽAMIJA.
U narednim tekstovima ću vam otkriti tajne o arhitektonskom projektu ove džamije, i dokazaću vam da narodni naziv ove džamije Altun-alem džamija ne znači džamija sa zlatnim alemom ili dragim kamenom, kako se do sada obično objašnjavalo, već nešto potpuno drugo što ću vam uskoro objasniti.
Esad Rahić
